Ljudi koji jedu puno vlakana,

Moguće je da u ovoj studiji, verzija prehrane bogata bjelančevinama uzrokovala je veću nadutost jer je uzrokovala više zdravog pomaka u sastavu mikrobioma. Posebno, bjelančevine u ovoj prehrani bile su uglavnom iz biljnih izvora poput graha, mahunarke, i orasi.

Viši autor studije Noel Mueller, Doktor znanosti, docent na Odsjeku za epidemiologiju na Bloombergovoj školi

Nadutost utječe na oko 20 posto odrasle populacije SAD -a, i toliko je čest kao nuspojava dijete bogate vlaknima da mnoge ljude odvraća od usvajanja takve dijete. Mueller i kolege posljednjih su godina ponovno ispitivali podatke iz prošlosti, visokokvalitetna klinička ispitivanja za pronalaženje prehrambenih čimbenika koji bi mogli promijeniti učestalost nadutosti u kontekstu prehrane bogate vlaknima. Prošle godine, Mueller i kolege izvijestili su da je sol jedan od takvih faktora. Povezano je s većom nadutošću u ispitivanju zdravog srca, dijeta bogata vlaknima, sugerirajući da bi smanjenje soli moglo biti jedan jednostavan način za smanjenje nadutosti.

U novoj studiji, istraživači su ispitali kliničko ispitivanje u prehrani koje je provedeno 2003. i 2005. u Jedinici za klinička istraživanja Johns Hopkins ProHealth u Baltimoreu i u bolnici Brigham and Women's Hospital u Bostonu. Poznat kao optimalan unos makroelemenata za sprječavanje srčanih bolesti (OmniHeart), uključivalo je 164 sudionika koji su imali krvni tlak iznad normalnog. Bili su raspoređeni na tri različite dijete tijekom uzastopnih razdoblja od šest tjedana odvojenih dvotjednim intervalima "ispiranja" tijekom kojih su se sudionici vratili redovitim prehrambenim navikama.

Dijete su se smatrale bogatim vlaknima, "DASH" dijete s malo natrija, i imao isti broj kalorija, ali različiti po naglascima na makronutrijentima:verzija bogata ugljikohidratima bila je, prema kalorijama, 58 posto ugljikohidrata, 15 posto proteina, i 27 posto masti; verzija bogata biljnim proteinima bila je 48 posto ugljikohidrata, 25 posto proteina, 27 posto masti; a verzija bogata mastima bila je 48 posto ugljikohidrata, 15 posto proteina, i 37 posto masti.

Primarni rezultati ispitivanja OmniHeart, objavljeno 2005. sugerirali da su prehrana bogata biljnim proteinima i masnoćama najučinkovitija u smanjenju krvnog tlaka i poboljšanju mjera kolesterola u krvi (smanjenje LDL-a i triglicerida; povećanje HDL-a).

U novoj analizi ovih podataka, Mueller i kolege ispitali su kako su izvješća sudionika o nadutosti-koji su bili među sekundarnim podacima prikupljenim u tom ispitivanju-varirala dok su sudionici jeli tri OmniHeart dijete. Ključni je zaključak bio da je prevalencija nadutosti sa 18 posto prije dijeta prešla na 24, 33, i 30 posto, odnosno, na ugljikohidratima, protein-, i dijeta bogata mastima-što ukazuje na to da je ova prehrana bogata vlaknima doista izgleda povećala nadutost.

Istraživači su također analizirali relativne promjene među dijetama, i povezali prehranu bogatu bjelančevinama sa značajno većom šansom za nadutost-otprilike 40 posto većom-u usporedbi s prehranom bogatom ugljikohidratima.

Rezultati sugeriraju da zamjenom visokokvalitetnih kalorija ugljikohidrata, poput cjelovitih žitarica, jer proteinske kalorije mogu smanjiti nadutost kod onih koji su na dijeti bogatoj vlaknima, čineći takve dijete podnošljivijima.

Postoji mogućnost, međutim, da bi time što bi prehrana bogata vlaknima bila podnošljivija na ovaj način učinjena i manje zdrava. Dijeta bogata biljnim proteinima i mastima u studiji, što je dovelo do veće učestalosti nadutosti, također se pojavio, u izvornoj analizi ispitivanja OmniHeart, za snižavanje krvnog tlaka i poboljšanje mjera lipida u krvi više od prehrane bogate ugljikohidratima.

Istraživači su otkrili dokaze da mnogi učinci zdravije prehrane proizlaze iz promjena u crijevnom mikrobiomu što rezultira većom mikrobnom proizvodnjom molekula koji potiču zdravlje, nazvanih metaboliti. Mueller sumnja da je prehrana bogata biljnim proteinima uzrokovala veću nadutost jer je uzrokovala veći i zdraviji pomak u mikrobiomu.

„Nadutost može biti samo posljedica zdravog pomaka u mikrobiomu, tako da ako netko može podnijeti nadutost uzrokovanu visokim sadržajem proteina, dijeta bogata vlaknima, u konačnici bi mogli imati više koristi od drugih zdravstvenih mjera, "Kaže Mueller.

On i njegove kolege rade na naknadnoj studiji učinaka sličnih prehrambenih obrazaca na crijevni mikrobiom.

• Specifični crijevni mikrobi imaju sposobnost utjecati na normalan rast i sazrijevanje skeleta
• Kirurzi s brda Sinaj izvode prvu operaciju privezivanja kralježnice u New Yorku