Vježbanje i njezini učinci na zdravlje i crijevni mikrobiom

Nedavne studije počinju pokazivati ​​da redovita tjelovježba može pozitivno utjecati na naš crijevni mikrobiom.

Odnos našeg zdravlja i crijevne flore nedvojbeno je povezan. Taj odnos postaje još očitiji kada se promatra bliska povezanost između crijevne disbioze i bezbroj nezaraznih (kroničnih) bolesti koje danas prevladavaju u našem društvu, kao što su pretilost, dijabetes, kardiovaskularne i gastrointestinalne bolesti te rak. Disbiozu karakterizira mikrobna neravnoteža između crijevne mikrobiote i domaćina, a može utjecati na propusnost crijeva, sistemsku upalu, anabolizam i dostupnost hranjivih tvari. Povezan je sa smanjenom mikrobnom raznolikošću i rastom patogenih bakterija. Zdrav mikrobiom održava visoku bakterijsku raznolikost i ima pozitivnu ravnotežu između patogenih i komenzalnih mikroba. Što je veća naša mikrobna raznolikost, to bolje naša mikrobiota može preuzeti stabilne metaboličke, imunološke i zaštitne funkcije crijeva!

Fizičke vježbe potiče protuupalna stanja modulirajući upalni odgovor našeg tijela.

Na našu sreću, možemo pobijediti u ovoj borbi protiv štetnih učinaka tjelesne neaktivnosti i boriti se s kroničnim bolestima koje muče naš suvremeni svijet! Pokazalo se da je tjelovježba i preventiva i sredstvo za liječenje mnogih kroničnih i upalnih bolesti. Postoji nekoliko ključnih mehanizama koji su povezani s tjelovježbom i njenim učincima na zdravlje. Tjelesna tjelovježba potiče protuupalna stanja modulirajući upalni odgovor našeg tijela. To je ključno jer su mnoge kronične bolesti povezane s upalom. Vježba također promiče osovinu hipotalamus-hipofiza-nadbubrežna žlijezda (HPA), koja regulira homeostatske sustave u tijelu i odgovor našeg tijela na stres te također jača neuromišićnu funkciju. Vježbanje također pomaže kod mršavljenja, povećava energiju, poboljšava zdravlje kostiju i funkcije, pomaže boljem snu te jačanju mišićne i kardiorespiratorne kondicije. Popis se doista nastavlja i nastavlja, a nove prednosti tjelovježbe na naše zdravlje i dalje se otkrivaju.

Zdravstvena korist koja se pojavila kroz različite studije je sposobnost vježbanja da regulira naš crijevni mikrobiom prema zdravom stanju. Dokazano je da tjelovježba povećava našu mikrobnu raznolikost, promiče zdravu ravnotežu između komenzalnih i patogenih bakterija i štiti od razvoja crijevnih upalnih bolesti, kao što su IBD i bolesti debelog crijeva, zbog svojih protuupalnih učinaka. Smanjenje upale u cjelini štiti morfologiju, sastav i integritet naših crijeva. Drugi čimbenik u kojem vježba koristi našim crijevima je sposobnost vježbanja da smanji prolazno vrijeme stolice; u biti, to smanjuje vrijeme kontakta između patogena i sloja gastrointestinalne sluzi, čime se smanjuje rizik od raka debelog crijeva, divertikuloze i upalne bolesti crijeva.

Dokazano je da tjelovježba povećava bakterije koje proizvode butirat. Butirat je metabolit koji se proizvodi bakterijskom fermentacijom dijetalnih vlakana. Dobrobiti butirata doista nemaju granica. Ima protuupalno i antikancerogeno djelovanje te povećava razinu proteina u čvrstom spoju, u konačnici promičući održavanje crijevne barijere i smanjujući propusnost sluznice crijeva. Jačanjem crijevne barijere, butirat može blokirati translokaciju lipopolisaharida (LPS)—potentne upalne molekule proizvedene u staničnoj membrani gram-negativnih bakterija. Prednosti proizvodnje butirata ne odgovaraju samo našim crijevima, već i našem cjelokupnom zdravlju zbog njihovih protuupalnih i antikancerogenih učinaka, kao i njihovih imunološko-regulacijskih funkcija.

Default-text-ltr Iako vježbanje ima mnoge prednosti, postoje slučajevi kada vježba djeluje kao poništavajući stres za naše tijelo. Tijekom napornih, kroničnih i visokointenzivnih vježbi, koje se obično viđaju kod sportaša visokih performansi, naša tjelesna temperatura raste i krv se počinje skupljati dalje od GI trakta do perifernih mišića i organa, kao što su srce i pluća. Ova preraspodjela protoka krvi dalje od crijeva, zajedno s toplinskim oštećenjem crijevne sluznice, može uzrokovati poremećaj crijevne barijere, labavljenje čvrstih spojeva, što je praćeno upalnim odgovorom. Dodatno, tijekom vremena, povećana translokacija hormona stresa i lipopolisaharida (LPS) u gastrointestinalnom traktu nakon intenzivnog vježbanja može potaknuti imunološke odgovore također povezane s upalom i crijevnom propusnošću. Ovo je nekoliko nesretnih stvarnosti napornog vježbanja, ali, na sreću, većina ovih simptoma je prolazna i akutna, te se mogu spriječiti odgovarajućim mjerama opreza, uključujući dijetu i suplemente.

Veza između tjelovježbe i našeg zdravlja i mikrobioma je fascinantna i studije počinju potvrđivati ​​važnost te veze i značaj tjelovježbe na naše cjelokupno zdravlje. Realnost je da živimo u suvremenom svijetu s bezbrojnim nevjerojatnim tehnološkim napretkom koji čine naše živote boljim i koji su uvelike poboljšali određene standarde života, međutim, promicao je tjelesnu neaktivnost i sjedilački način života. Sada je važnije nego ikad u svoje živote uključiti tjelovježbu kako bismo se borili protiv brojnih negativnih učinaka tjelesne neaktivnosti i sjedećih navika. Prednosti tjelovježbe doista nadmašuju svaku potencijalnu štetu i s nebrojenim brojem prednosti koje pomažu povećati našu ukupnu kvalitetu života!

Da biste optimizirali zdravlje crijeva, preuzmite Vodič za zdravlje crijeva Dr Mendez! Ako tražite podršku koja će vam pomoći da poboljšate svoju prehranu i poboljšate svoj crijevni mikrobiom, onda kontaktirajte već danas ili registrirajte se kako biste dogovorili termin kako biste otkrili kako vam doktor Méndez može pomoći da optimizirate svoje zdravlje.

Post producirana s Catherine Shulman.

Cerdá, B., Pérez, M., Pérez-Santiago, JD, Tornero-Aguilera, JF, González-Soltero, R., &Larrosa, M. (2016). Modifikacija crijevne mikrobiote:još jedan dio u slagalici o prednostima tjelesnog vježbanja za zdravlje?. Granice u fiziologiji , 7 , 51. https://doi.org/10.3389/fphys.2016.00051

Cook, MD, Allen, JM, Pence, BD, Wallig, MA, Gaskins, HR, White, BA, &Woods, JA (2016.). Vježba i imunološka funkcija crijeva:dokaz promjena u homeostazi imunoloških stanica debelog crijeva i karakteristikama mikrobioma s vježbanjem. Imunologija i stanična biologija , 94 (2), 158–163.

De la Cuesta-Zuluaga, J., Mueller, NT, Álvarez-Quintero, R., Velásquez-Mejía, EP, Sierra, JA, Corrales-Agudelo, V., Carmona, JA, Abad, JM, &Escobar, JS ( 2018.). Više razine kratkolančanih masnih kiselina u fecesu povezane su s čimbenicima rizika za disbiozu crijevnog mikrobioma, pretilošću, hipertenzijom i kardiometaboličkim bolestima. Hranljive tvari , 11 (1), 51. https://doi.org/10.3390/nu11010051

Ercolini, D. i Fogliano, V. (2018). Dizajn hrane za hranjenje mikrobiote ljudskog crijeva. Časopis za poljoprivrednu i prehrambenu kemiju , 66 (15), 3754–3758. https://doi.org/10.1021/acs.jafc.8b00456

Gubert, C., Kong, G., Renoir, T. i Hannan, AJ (2020). Vježba, prehrana i stres kao modulatori crijevne mikrobiote:implikacije za neurodegenerativne bolesti. Neurobiologija bolesti , 134 , 104621. https://doi.org/10.1016/j.nbd.2019.104621

Klinika Mayo. (2019.). Vježbanje:7 prednosti redovite tjelesne aktivnosti. https://www.mayoclinic.org/healthy-lifestyle/fitness/in-depth/exercise/art-20048389.

McBurney, MI, Davis, C., Fraser, CM, Schneeman, BO, Huttenhower, C., Verbeke, K., Walter, J., &Latulippe, ME (2019.). Utvrđivanje što čini mikrobiom zdravog ljudskog crijeva:stanje znanosti, regulatorna razmatranja i budući smjerovi. Časopis o prehrani , 149 (11), 1882–1895. https://doi.org/10.1093/jn/nxz154

Monda, V., Villano, I., Messina, A., Valenzano, A., Esposito, T., Moscatelli, F., Viggiano, A., Cibelli, G., Chieffi, S., Monda, M., &Messina, G. (2017). Vježbanje mijenja crijevnu mikrobiotu s pozitivnim učincima na zdravlje. Oksidativna medicina i stanična dugovječnost , 2017. , 3831972.

Peters, HP, De Vries, WR, Vanberge-Henegouwen, GP i Akkermans, LM (2001). Potencijalne koristi i opasnosti tjelesne aktivnosti i vježbanja na gastrointestinalni trakt. Crijeva , 48 (3), 435–439. https://doi.org/10.1136/gut.48.3.435