Sindrom iritabilnog crijeva (IBS) utječe na funkciju crijeva sa simptomima koji uključuju bol ili nelagodu u trbuhu, koji se mogu osjećati kao u trbuhu grčenje.
Sindrom iritabilnog crijeva (IBS) je čest gastrointestinalni poremećaj koji utječe na funkciju crijeva i karakteriziraju ga simptomi koji su prvenstveno povezani s probavom.
Najčešći simptomi IBS-a su bol ili nelagoda u trbuhu, promjene boli i učestalost pražnjenja crijeva. Bol ili nelagoda IBS-a mogu se osjećati kao grčevi u trbuhu (uglavnom u donjem dijelu trbuha ili na boku) i uključuju najmanje dva od sljedećih simptoma:
- Bol ili nelagoda će se povući nakon pražnjenja crijeva
- Primijetite razliku u učestalosti pražnjenja crijeva
- Primijetite razliku u izgledu svoje stolice
IBS je kronični poremećaj, što znači da traje dugo, često godinama. Simptomi, međutim, mogu doći i nestati.
Možda imate IBS ako:
- U posljednja tri mjeseca imali ste simptome najmanje tri puta mjesečno.
- Vaši simptomi su počeli prije najmanje šest mjeseci.
Neki ljudi s IBS-om imaju samo proljev ili zatvor, dok drugi imaju oba simptoma ili ponekad imaju proljev i zatvor. Ljudi često doživljavaju simptome ubrzo nakon jela.
Ostali simptomi IBS-a uključuju:
- Napuhnutost
- Osjećaj da niste završili s pražnjenjem crijeva
- Bjelkasta sluz u stolici
- Žene s IBS-om često imaju više simptoma tijekom menstruacije
Simptomi IBS-a mogu se preklapati s onima drugih ozbiljnih stanja. Ako osjetite bilo kakve gastrointestinalne simptome koji izazivaju zabrinutost, odmah se obratite svom liječniku.
6 uzroka sindroma iritabilnog crijeva
Trenutno ne postoji definitivan uzrok sindroma iritabilnog crijeva (IBS). Pretpostavlja se da je IBS uzrokovan abnormalnošću u fiziološkim procesima crijeva. Možda je promijenjen gastrointestinalni motilitet osobe, a osovina crijeva i mozga možda je poremećena.
Neki od najvjerojatnijih uzroka IBS-a su:
- Kretanje hrane
- Promjena u kretanju hrane kroz gastrointestinalni trakt može biti uzrok raznih simptoma IBS-a.
- Brzina kretanja hrane može biti prespora ili prebrza. Promjene u ovom kretanju uzrokuju promjene u radu crijeva.
- Osim toga, brzo i sporo kretanje hrane utječe na probavni proces, što rezultira nadutošću i stvaranjem plinova.
- Mišićna disfunkcija
- Hrana se kreće kroz gastrointestinalni trakt peristaltičkim pokretom, kojim upravljaju mišići unutarnje sluznice. IBS je uzrokovan i slabim i jakim mišićnim funkcijama.
- Proljev je uzrokovan jakim mišićnim funkcijama tijekom duljeg razdoblja.
- Slično, zatvor ili tvrda, suha stolica rezultat su nadutosti i slabe mišićne kontrakcije.
- Promijenjena neuralna stimulacija
- Kemijske tvari, kao što su serotonin i gastrin, reguliraju živčanu vezu između gastrointestinalnog trakta i mozga (os crijeva i mozga).
- Abnormalnosti u živčanom sustavu uzrokuju više nelagode od manjih promjena u gastrointestinalnom traktu, poput stvaranja plinova ili brzog kretanja hrane, što može uzrokovati grčeve i proljev.
- Teška infekcija
- Teške infekcije mogu izazvati simptome IBS-a, kao što je proljev.
- Bakterije ili virusi mogu biti krivi za infekciju.
- Poremećena crijevna mikroflora
- Mnoge slučajeve IBS-a karakterizira smanjenje broja korisnih bakterija u crijevima (disbioza).
- To rezultira dominacijom bakterija koje uzrokuju bolesti i infekcijom crijeva.
- Upala crijeva
- U usporedbi s normalnom i zdravom osobom, gastrointestinalni trakt bolesnika s IBS-om ima povećanu invaziju imunoloških stanica.
- Bol i proljev uzrokovani su povećanjem imunoloških stanica i upalom.
7 čimbenika rizika od sindroma iritabilnog crijeva
Nekoliko čimbenika rizika doprinosi pojavi sindroma iritabilnog crijeva (IBS), koji uključuju:
- Alergija na hranu:
- Alergije na hranu pogoršavaju simptome IBS-a, posebno alergiju na određenu hranu.
- Simptomi IBS-a mogu se pogoršati ako konzumirate kupus, agrume, pšenicu, mlijeko ili gazirana pića.
- Hormoni: Smatra se da su i hormoni faktor rizika. Ovo uvjerenje je zato što žene imaju veću učestalost IBS-a od muškaraca, a simptomi se pogoršavaju tijekom menstruacije.
- Stres: IBS nije uzrokovan stresom, ali produljeni stres šteti kvaliteti života pogoršavajući simptome IBS-a.
- Spol: Žene imaju dva puta veću vjerojatnost da će razviti IBS od muškaraca. Terapija estrogenom još više povećava rizik.
- Obiteljska povijest: Smatra se da geni igraju ulogu u razvoju IBS-a. Ljudi s obiteljskom poviješću IBS-a izloženi su većem riziku.
- Mentalni poremećaji: Simptomi IBS-a se pogoršavaju depresijom i tjeskobom. Zlostavljanje bilo koje vrste, bilo fizičko, seksualno ili emocionalno, povećava rizik od IBS-a.
- Dob: IBS obično pogađa ljude mlađe od 50 godina.
Iako IBS može biti strašno bolan, ne uzrokuje druge zdravstvene probleme ili oštećenje gastrointestinalnog trakta.
Kako se dijagnosticira IBS?
Budući da ne postoje definitivni fizički simptomi koji bi mogli ukazivati isključivo na sindrom iritabilnog crijeva (IBS), dijagnoza je više proces isključivanja drugih poremećaja koji bi mogli uzrokovati simptome.
Liječnik će preporučiti nekoliko testova na temelju težine vašeg stanja, što može uključivati slikovne i laboratorijske pretrage.
Testovi snimanja koje predlaže liječnik mogu uključivati:
- Kolonoskopija
- Fleksibilna sigmoidoskopija
- Skeniranje računalne tomografije
- Rentgenska snimka
- Serija donjeg gastrointestinalnog trakta (GI) ili test klistir s barijem
Laboratorijski testovi uključuju:
- Krvne pretrage
- Test stolice
- Test disanja
- Test netolerancije na laktozu
5 mogućnosti liječenja IBS-a
Sindrom iritabilnog crijeva (IBS) je kronično stanje koje nema trajnog lijeka. Plan liječenja namijenjen je ublažavanju simptoma i poboljšanju kvalitete života.
Sljedeće može pomoći u upravljanju IBS-om:
- Sredstva protiv bolova: Lijekovi za liječenje neuropatske boli.
- Laksativi: Jedan od simptoma IBS-a je zatvor. Za ublažavanje zatvora, liječnik može propisati laksative, kao što su magnezijev hidroksid ili polietilen glikol. Uz laksative se mogu propisati i dodaci vlaknima.
- Lijekovi protiv proljeva: Liječnici mogu propisati lijekove protiv proljeva, kao što je loperamid, za smanjenje epizoda proljeva kod pacijenata s IBS-om.
- Selektivni inhibitori ponovne pohrane serotonina i triciklički antidepresivi: Ovi lijekovi se propisuju ako patite od depresije ili anksioznosti uz druge simptome.
- Preporuke o prehrani: Preporučuje se prilagođeni plan prehrane koji je osmislio kvalificirani dijetetičar pod nadzorom stručnog gastroenterologa.
- Uključite hranu bogatu vlaknima u svoju prehranu
- Pijte puno vode
- Konzumirajte prehranu s niskim udjelom masti jer prehrana s visokim udjelom masti sadrži manje vlakana
- Izbjegavajte hranu koja može uzrokovati alergijske reakcije i vodite dnevnik hrane kako biste utvrdili koja je hrana izazvala vaše simptome
- Izbjegavajte hranu koja uzrokuje stvaranje plinova, kao što su kupus, brokula, sirovo povrće i gazirana pića
- Izbjegavajte žitarice koje sadrže gluten, kao što su pšenica, raž i ječam
- Izbjegavajte hranu koja se lako fermentira u probavnom sustavu i koja sadrži šećere, kao što su fermentirajući oligosaharidi, disaharidi, monosaharidi i polioli (FODMAP).
4 preventivne mjere za IBS
Sindrom iritabilnog crijeva (IBS) može se izbjeći izbjegavanjem okidača koji ga uzrokuju.
Neke od preventivnih mjera uključuju:
- Jačanje imunološkog sustava: IBS je uzrokovan infekcijom i upalom probavnog trakta. Kako biste spriječili infekciju, imunološki sustav treba održavati na optimalnoj razini.
- Održavanje normalne crijevne flore: Probiotike treba koristiti za održavanje ravnoteže crijevne flore ako je potrebno.
- Izbjegavanje okidača: Treba poduzeti korake kako biste izbjegli okidače, kao što su alergijska hrana, depresija i ljutnja.
- Upravljanje stresom: Stres može uzrokovati ili pogoršati IBS. Meditaciju, jogu ili savjetovanje treba koristiti za upravljanje stresom.
Mogu li umirujuće terapije pomoći kod simptoma IBS-a?
Poznata je veza između mozga i crijeva, a stres svakako može pogoršati simptome sindroma iritabilnog crijeva (IBS).
- Neki bi mogli imati koristi od kognitivne bihevioralne terapije, a mnogi smatraju korisnim prakticiranje tehnika opuštanja, kao što su pozitivne slike, progresivna relaksacija mišića ili meditacija.
- Joga i drugi oblici tjelesne aktivnosti mogu pomoći u ublažavanju simptoma IBS-a i poboljšanju kvalitete vašeg života.
- Prema istraživanju, oni koji su se intenzivno bavili tjelesnom aktivnošću tri do pet dana tjedno imali su manje fizičkih i psihičkih simptoma IBS-a.
- Disanje dijafragmom još je jedna umirujuća tehnika koja se može koristiti bilo gdje i u bilo koje vrijeme za ublažavanje boli i stresa.
IBS je dugotrajno stanje koje pogađa većinu ljudi. Međutim, možda ćete imati duge periode bez simptoma ili samo blage simptome.
Kada se simptomi razbuktaju, liječenje često može pomoći u njihovom ublažavanju. U malom postotku slučajeva simptomi se trajno povlače.
IBS ne smanjuje očekivani životni vijek. Osim toga, ne uzrokuje rak crijeva i začepljenja crijeva, niti druga ozbiljna stanja.