Južnjaci bi mogli imati manju vjerojatnost da će imati Crohns

Posljednje vijesti o probavi

• Kada transplantacija bubrega ne uspije pokušati je ponovno
• Ne dopustite da vam žgaravica pokvari blagdansku gozbu
• Potražnja za transplantacijom jetre naglo raste
• Niske doze CT skeniranja mogu dijagnosticirati upalu slijepog crijeva
• Cjepivo protiv COVID-a kod osoba s Crohnovom bolešću, kolitisom
• Želite li više vijesti? Prijavite se za MedicineNet biltene!

Studija pokazuje da žene koje žive na jugu imaju manju vjerojatnost da će imati Crohnovu bolest i ulcerozni kolitis

Napisala Charlene Laino
WebMD Health News

Recenzirala Laura J. Martin, dr.med.

31. listopada 2011. (Washington, D.C.) - Žene koje žive u južnom dijelu SAD-a imaju manju vjerojatnost da će imati ulcerozni kolitis i Crohnovu bolest od onih koje žive na sjeveru, pokazuje nova studija.

Istraživači sumnjaju da je to zato što ljudi na jugu provode više vremena na sunčevim ultraljubičastim zrakama, jednom od glavnih izvora vitamina D u našem tijelu. Studije su povezale nedostatak vitamina D s povećanim rizikom od upalnih bolesti crijeva.

Druga, preliminarna studija na 20 ljudi sugerira da visoke doze vitamina D mogu pomoći u ublažavanju simptoma Crohnove bolesti. No, prerano je preporučiti suplemente u ovom trenutku, kažu istraživači.

Obje studije predstavljene su ovdje na godišnjem sastanku American College of Gastroenterology.

Upalna bolest crijeva

Ulcerozni kolitis i Crohnova bolest najčešći su oblici upalne bolesti crijeva. Ulcerozni kolitis uzrokuje čireve i upalu debelog crijeva i rektuma. Crohnova bolest može zahvatiti bilo koji dio probavnog trakta.

Oba uzrokuju simptome kao što su bol u trbuhu, krvavi proljev i krvarenje iz rektuma. Upalna bolest crijeva pogađa čak 1,4 milijuna ljudi u SAD-u.

Studije u Europi pokazale su da život na južnim geografskim širinama može zaštititi od upalnih bolesti crijeva. Bostonski istraživači odlučili su otkriti vrijedi li to i u SAD-u.

Pratili su gotovo 120.000 medicinskih sestara koje nisu imale upalnu bolest crijeva na početku studije. Tijekom 20-godišnjeg razdoblja, 284 je razvilo Crohnovu bolest, a 332 razvilo ulcerozni kolitis.

Žene koje su živjele u južnim geografskim širinama u dobi od 30 godina imale su oko 50% manje šanse da će imati Crohnovu bolest od onih koje su živjele u sjevernim geografskim širinama, izvještava Hamed Khalili, MD, iz Opće bolnice Massachusetts u bolnici u Bostonu.

Ljudi koji su živjeli na jugu imali su otprilike jednu trećinu manje šanse da će imati ulcerozni kolitis od onih koji su živjeli na sjeveru, kaže on za WebMD.

Žene koje su živjele na jugu po rođenju i u dobi od 15 godina imale su nešto manje šanse da će imati poremećaje crijeva od onih koje su živjele na sjeveru u tim godinama, ali ti nalazi nisu bili tako čvrsti, kaže Khalili.

Utjecaj kretanja sa sjevera na jug

Manje od 10% medicinskih sestara preselilo se iz jednog područja zemlje u drugo tijekom 20 godina koje su pratili. Prelazak sa sjevera na jug bio je povezan s 35% manjim rizikom od ulceroznog kolitisa i 50% manjim rizikom od Crohnove bolesti. Nije bilo dovoljno žena koje su se preselile s juga na sjever da bi procijenile njegov utjecaj na upalnu bolest crijeva.

Studija ne pokazuje uzrok i posljedicu. Buduća istraživanja bit će usmjerena na odvajanje zaštitnih učinaka vitamina D od učinaka ultraljubičastog svjetla, kaže Khalili.

U studijama su žene u Studiji zdravlja medicinskih sestara I i II svake dvije godine ispunjavale upitnike u kojima su se pitali imaju li ulcerozni kolitis ili Crohnovu bolest. Ako su rekli da, dijagnoza je potvrđena pregledom njihove medicinske dokumentacije.

Žene su upitane gdje su živjele kad su rođene, te u dobi od 15 i 30 godina. Američke regije ispod 37 stupnjeva geografske širine smatrane su južnim - mjesta poput južne Kalifornije, Floride i Arizone, prema Khaliliju. Područja iznad 42 stupnja geografske širine smatrana su sjevernim:Massachusetts i Rhode Island, na primjer.

U dobi od 30 godina, 61.923 medicinskih sestara živjelo je na sjevernim geografskim širinama, 84.286 na srednjim širinama, a 29.703 na južnim geografskim širinama.

Sunanda Kane, dr. med., gastroenterolog klinike Mayo u Rochesteru, Minn., kaže da nema razloga misliti da se nalazi ne bi primjenjivali i na muškarce. Kane je pregledao nalaze za WebMD.

Dodaci vitamina D i Crohnova bolest

Brian Bosworth, MD, Weill Cornell Medical Center u New Yorku, izvijestio je o rezultatima na prvih 20 ljudi u studiji koja je u tijeku koja se bavi učincima dodatka vitamina D na Crohnovu bolest. Svi su imali manjak vitamina D, definiran kao razina u krvi manja od 30 nanograma po mililitru (ng/ml) krvi.

Uzimali su ili 1000 međunarodnih jedinica (IU) ili 10 000 IU vitamina D3 dnevno.

Nakon šest mjeseci prosječne razine vitamina D u krvi bile su oko 74 mg/ml u skupini s visokim dozama, u usporedbi s 32 ng/ml u skupini s nižim dozama. Razine iznad 30 smatraju se normalnim.

Rezultati na standardnom testu koji je mjerio ozbiljnost simptoma pali su sa 7 bodova na 4 boda u skupini s visokim dozama. Nije bilo promjene u aktivnosti bolesti u skupini s nižim dozama; rezultati su im se kretali oko 6 bodova. Bodovi iznad 7 ukazuju na ozbiljne simptome, prema Bosworthu.

Visoke doze nisu izazvale nikakve nuspojave.

U ljudi s upalnim poremećajem crijeva, imunološki sustav tijela neprikladno napada sluznicu gastrointestinalnog trakta, kaže on. Smatra se da vitamin D smiruje neke od aktivnijih stanica imunološkog sustava, kaže Bosworth.

Budući da se isti neodgovarajući imunološki napad događa kod ljudi s ulceroznim kolitisom, Bosworth vjeruje da bi i njima mogli pomoći dodaci vitamina D.

Ali nitko s upalnom bolešću crijeva ne bi trebao uzimati suplemente na temelju ove male studije, kaže Kane za WebMD.

"Ljudi bi trebali provjeriti razinu vitamina D. Ako postoji nedostatak, treba ga ispraviti suplementacijom, pod nadzorom liječnika", kaže ona.

No, potreban je daljnji rad kako bi se dokazalo da li visoke doze ublažavaju simptome i da li su sigurne tijekom duljeg vremenskog razdoblja, kaže Kane. Uzimanje visokih doza vitamina D povezano je s neurološkim i moždanim problemima.

Ovi nalazi su predstavljeni na medicinskoj konferenciji. Treba ih smatrati preliminarnim jer još nisu prošli proces "peer review" u kojem vanjski stručnjaci pomno provjeravaju podatke prije objave u medicinskom časopisu.

• Lijekovi protiv refluksa, antibiotici mogu povećati rizik C. diff
• Govedina povučena u 14 država