Probiotici mogu pomoći u sprječavanju proljeva kod pacijenata na antibioticima
Napisala Charlene Laino
WebMD Health News
Recenzirala Laura J. Martin, dr.med.
4. studenog 2011. (Washington, D.C.) - Mogu li dobiti probiotik s tim antibiotikom, molim?
To je pitanje koje bi hospitalizirani pacijenti koji su započeli s antibioticima možda htjeli postaviti svojim liječnicima, prema panelu liječnika koji je sazvao Američki koledž za gastroenterologiju na svom godišnjem sastanku ovdje.
Pregled 22 studije koje su uključivale 3096 pacijenata predstavljenih na sastanku pokazao je da uzimanje probiotika dok su na antibioticima može smanjiti rizik od razvoja proljeva povezanog s antibioticima za oko 60%.
Pacijenti su uzimali bilo koji od raznih probiotika, najčešće S. boulardii, u prosjeku tjedan i pol. Većina je hospitalizirana tijekom liječenja.
Druga analiza koja je objedinila rezultate 28 studija koje su uključivale 3338 pacijenata pokazala je da su oni koji su uzimali probiotike barem onoliko dugo koliko su bili na antibioticima imali 56% manju vjerojatnost da će razviti proljev povezan s antibioticima od onih koji su dobivali placebo.
Zašto? Uz sve dobro što mogu učiniti, antibiotici ubijaju "dobre" bakterije zajedno s bakterijama koje uzrokuju bolest. Smanjenje broja korisnih bakterija može dovesti do probavnih problema. Uzimanje probiotika može pomoći nadomjestiti izgubljene korisne bakterije i spriječiti proljev.
Čini se da probiotici također pružaju zaštitu od potencijalno smrtonosnih napada proljeva uzrokovanih bubom Clostridium difficile, ili C. razl. , kaže istraživač Rabin Rahmani, dr. med., gastroenterolog u medicinskom centru Maimonides u New Yorku.
"Davanjem probiotika smanjujete rizik od proljeva povezanog s antibioticima koji se javlja u 40% do 75% hospitaliziranih pacijenata na antibioticima", kaže Fergus Shanahan, MD, iz Alimentary Pharmabiotic Centre, istraživačkog centra koji financira industrija pri National Sveučilište Irske u Corku.
U mnogim slučajevima, proljev je blag i kratkotrajan; kod drugih je ozbiljan i uporan, kaže.
"Mogli bismo raspravljati trebaju li svi hospitalizirani pacijenti na antibioticima probiotike, ali svakako starije osobe koje su pod visokim rizikom", kaže Shanahan za WebMD.
Brian E. Lacy, MD, PhD, gastroenterolog u medicinskom centru Dartmouth-Hitchcock i moderator panela, otišao je još dalje. "Prema mom iskustvu, svakako je racionalno ponuditi probiotike [hospitaliziranim pacijentima koji su dobili antibiotike]", kaže on.
"Po našem iskustvu nema loše strane", kaže Lacy.
Ipak, bolje rješenje bilo bi biti selektivniji u propisivanju antibiotika za početak, kaže član panela i istraživač probiotika Eamonn M.M. Quigley, MD, profesor medicine na Nacionalnom sveučilištu Irske u Corku. Suosnivač je Alimentary Health Ltd., biotehnološke tvrtke koja razvija probiotske tretmane.
Normalni ljudski probavni trakt sadrži oko 400 vrsta korisnih bakterija. Probiotičke bakterije mogu se naći u jogurtu sa živim kulturama i fermentiranom mlijeku i dostupne su kao dodaci prehrani.
Potrebna je daljnja studija kako bi se utvrdilo koja vrsta i doza probiotičkih bakterija najbolje sprječava proljev, kaže Quigley.
Trebaju li ljudi kojima su propisani antibiotici izvan bolničkog okruženja također uzimati preventivni tečaj probiotika?
Ne osim ako imaju poremećaje kao što su cistična fibroza ili ponavljajuće infekcije mokraćnog sustava koje zahtijevaju često liječenje antibioticima, kaže Shanahan.
"Općenito, samo oko 20% ljudi u zajednici dobije proljev koji je povezan s liječenjem antibioticima, a često je kratkotrajan", kaže on. "Trebamo više podataka prije nego što možemo dati preporuku."
Iako se stručni panel slaže da su probiotici općenito sigurni, oni su dodaci prehrani koji su regulirani kao hrana, a ne lijekovi.
"Većina [naljepnica] ne govori koje se specifične bakterije nalaze u vašem probiotskom dodatku ili što bi trebao raditi", kaže član panela Mark H. Mellow, MD, direktor Integris Digestive Health Center u Oklahoma Cityju.
Potražite brend kojem vjerujete i čija etiketa nudi te informacije, savjetuje. Također, recite svom liječniku ako uzimate probiotski dodatak, kaže Mellow.
Prošle studije su pokazale da Bifidobacterium infantis 35624 (B. infantis 35624) – komercijalno dostupan probiotik – može pomoći u ublažavanju nadutosti, plinova, bolova u trbuhu i drugih simptoma kod osoba sa sindromom iritabilnog crijeva (IBS), kaže Fink.
Druga istraživanja predstavljena na skupu pokazala su da probiotici mogu smanjiti razinu upale u tijelu. To bi moglo pomoći u zaštiti od upalnih poremećaja kao što su ulcerozni kolitis, psorijaza i sindrom kroničnog umora, kaže Quigley, koji je radio na studiji.
Razine protuupalnih proteina u krvi su pale kod ljudi s jednim od ovih stanja koji su uzimali B. infantis 35624 osam tjedana, izvještava. Razine su ostale nepromijenjene kod ljudi koji su uzimali placebo.
No, hoće li to dovesti do manje simptoma i boljeg zdravlja, tek treba dokazati, kaže on.
Studiju je financirao Alimentary Health Ltd.
Prema Quigleyju, probiotski dodaci općenito koštaju 15 do 40 USD za mjesečnu opskrbu.
Ovi nalazi su predstavljeni na medicinskoj konferenciji. Treba ih smatrati preliminarnim jer još nisu prošli proces "peer review" u kojem vanjski stručnjaci pomno provjeravaju podatke prije objave u medicinskom časopisu.