Kolageni kolitis

Kolagenozni kolitis je stanje koje je prvi put opisano 1976. Iako je prošlo više od tri desetljeća, njegova etiologija, tijek progresije i način liječenja još su nejasni. Dijagnoza kolagenog kolitisa može potrajati nekoliko godina, jer je ovaj oblik upalne bolesti crijeva rjeđi, pa ga liječnici rjeđe posjećuju. Međutim, kako se prikazuje sve više slučajeva, ponajviše zbog povećanog broja pacijenata kojima se radi biopsija debelog crijeva, istraživači će uskoro moći sastaviti detaljniju sliku o njegovoj patogenezi i učinkovitosti liječenja.

Karakteristični simptomi povezani s kolagenskim kolitisom uključuju kronično ponavljajuće epizode učestalog pražnjenja crijeva (3-20 dnevno) koje se sastoje od proljeva bez krvi, vodenaste proljeve i grčeva u trbuhu. ¹ Kolagenozni kolitis uglavnom pogađa žene srednje dobi (50-70 godina), s omjerom žena i muškaraca od oko 9:1. Nedavna izvješća također su pokazala da bolest može utjecati i na djecu. Godišnji broj prijavljenih slučajeva je oko 10 do 15,7 slučajeva na 100.000. ²

Dijagnoza kolagenog kolitisa temelji se na mikroskopskoj analizi biopsija debelog crijeva. Kulture krvi i stolice su obično normalne, a endoskopija (kolonoskopija ili sigmoidoskopija) također je normalna. Ovi rezultati mogu dovesti do pogrešne dijagnoze gastroenteritisa, sindroma iritabilnog crijeva, celijakije (imuna reakcija na pšenicu i žitarice u crijevima) ili stresa. Međutim, nakon detaljnijeg mikroskopskog pregleda, biopsije tkiva otkrivaju zadebljani sloj sub-epitelnog kolagena. Slojevi kolagena prisutni su u normalnom debelom crijevu i odgovorni su za povezivanje površinskih slojeva crijeva – epitelnih stanica – s drugim unutarnjim slojevima crijevne stijenke. Kod kolagenog kolitisa ovaj sloj je znatno deblji (otprilike 5X) od normalnog i povezan je s povećanim brojem limfocita (imunih stanica), plazma stanica (specijaliziranih imunoloških stanica odgovornih za proizvodnju antitijela) i eozinofila (imunih stanica uključenih u zaštita od parazitskih organizama) u zahvaćenim slojevima. ²

Istraživači su predložili nekoliko teorija o uzročniku kolagenog kolitisa. Jedna teorija sugerira da bolest može biti posljedica uporabe nesteroidnih protuupalnih lijekova (NSAID) na temelju postizanja remisije kada je uporaba prestala. Međutim, nisu svi pacijenti s dijagnozom kolagenog kolitisa prijavili prethodnu upotrebu NSAID. Druga teorija sugerira da bolest može biti posljedica bakterijskih toksina, koji uzrokuju oštećenje crijevnog epitela. Ovo početno oštećenje može pokrenuti blagu upalnu reakciju, koja bi mogla produžiti autoimune reakcije. Istraživači još nisu utvrdili je li kolagenski kolitis autoimune prirode, ali studije su dokumentirale njegovu povezanost s raznim autoimunim bolestima uključujući reumatoidni artritis, sistemski eritematozni lupus i celijakiju. Također, nekoliko studija je izvijestilo o povezanosti kolagenog kolitisa s drugim crijevnim bolestima uključujući ulcerozni kolitis i Crohnovu bolest. Unatoč takvim zapažanjima, nijedna od ovih studija nije utvrdila igra li kolagenski kolitis na bilo koji način u izazivanju ovih poremećaja ili je njihova posljedica. ²

Liječenje kolagenog kolitisa bilo je teško procijeniti jer simptomi mogu spontano prestati. Kao rezultat toga, bilo je teško osmisliti opsežna istraživanja kako bi se utvrdila učinkovitost pripravaka lijekova. Obično liječenje uključuje upotrebu protuupalnih lijekova uključujući sulfasalazin, mesalamin ili 5-aminosalicilnu kiselinu. Ako simptomi nisu riješeni ili ako je podnošljivost lijeka problem, mogu se propisati prednizon, kolestiramin (sredstvo za snižavanje kolesterola) ili različiti antibiotici. Nedavni radovi također su dali preliminarne rezultate koji pokazuju da inhibitor hormona rasta oktreotid i steroid budezonid mogu biti korisni u liječenju kolagenog kolitisa. ^3,4,5

Kako trenutno stoji, kolagenski kolitis je poremećaj slabo shvaćenog podrijetla i čiji je najbolji način liječenja jednako nejasan. Iako je njegov razvoj općenito dobroćudan, njegovi oslabljeni simptomi zahtijevaju daljnja istraživanja i veću svijest među liječnicima. Uz pomoć poboljšanih izvora medicinskih informacija i populacije koja postaje sve svjesnija prednosti redovitih kolorektalnih pregleda, istraživači će moći razviti sveobuhvatniji profil kolagenog kolitisa s kojim će pomoći i educirati svoje oboljele.

• Celijakija
• Rak kolorektuma