Crijevni mikrobiom može spriječiti razvoj alergije na kravlje mlijeko

Studija koju financira NIH povezuje crijevni mikrobiom s alergijom na hranu

Novo istraživanje sugerira da crijevni mikrobiom može spriječiti razvoj alergije na kravlje mlijeko. Znanstvenici sa Sveučilišta u Chicagu otkrili su da crijevni mikrobi zdravih davatelja dojenčadi, transplantiranih u miševe, štite životinje izložene mlijeku od alergijskih reakcija, dok crijevni mikrobi presađeni od dojenčadi alergični na mlijeko nisu. Posao, opisano na internetu danas u Medicina prirode , djelomično je podržao Nacionalni institut za alergije i zarazne bolesti NIH -a. Nalazi bi mogli poslužiti u istraživanju za razvoj terapija zasnovanih na mikrobiomima za sprječavanje ili liječenje alergije na hranu.

Znanstvenici su ranije otkrili da dojenčad alergična na kravlje mlijeko ima drugačiji sastav crijevnih mikroba od nealergijske dojenčadi. Prethodne studije također su otkrile da su neki mikrobi povezani s manjim rizikom od razvoja alergije na hranu, vodeći istraživače da ispitaju mogu li crijevni mikrobi dojenčadi bez alergije na mlijeko biti zaštitni.

Istraživači su transplantirali crijevne mikrobe iz svakog od osam donora dojenčadi u skupine miševa uzgojenih u sterilnom okruženju i osjetljivih na mliječne proteine-što znači da je imunološki sustav životinja stvorio alergijska antitijela na mlijeko. Kad je kasnije bio izložen mlijeku, miševi koji nisu dobili mikrobe ili mikrobe od djece alergične na mlijeko proizveli su alergijska antitijela i doživjeli anafilaksu, potencijalno opasna po život alergijska reakcija. Miševi koji su primali crijevne mikrobe od nealergijske dojenčadi nisu imali reakcije.

Istražitelji su zatim analizirali mikrobe u uzorcima stolice za dojenčad, pronalazeći mnoge razlike između stolice dojenčadi koja su bila alergična na mlijeko i one koja nisu. Miševi presađeni mikroorganizmima od nealergijske dojenčadi također su sadržavali obitelj mikroba za koje je prethodno utvrđeno da štite od razvoja alergija na hranu. Daljnji pokusi identificirali su jedan mikrob, Anaerostipes caccae, koji je spriječio razvoj alergije na mlijeko kada se sam presađuje u skupine miševa. Istraživači su zatim uzorkovali stanice duž crijevnih obloga miševa-gdje se počinju razvijati alergije na hranu kod miševa i ljudi. Otkrili su da su miševi koji su primili mikrobe od nealergijske djece izrazili različite gene u odnosu na one koji nisu, sugerirajući da mikrobi koji borave u crijevima utječu na imunološki sustav domaćina. Znanstvenici zaključuju da crijevni mikrobi igraju ključnu ulogu u regulaciji alergijskog odgovora na hranu te sugeriraju da bi daljnja istraživanja mogla dovesti do terapija koje modificiraju mikrobiome radi sprječavanja ili liječenja alergije na hranu.

• KRUGOVI počinju:Od istraživanja mikrobioma do zdravije i održive hrane
• AGA nova klinička smjernica za pomoć u liječenju pacijenata s blagim do umjerenim ulceroznim kolitisom