Studija:Rano uvođenje krute hrane može predisponirati dojenčad na pretilost

Nije bilo poznato kako bi rano uvođenje krute hrane uzrokovalo kasniji razvoj pretilosti, ali naši nalazi ukazuju na to da poremećaji crijevnih bakterija mogu biti jedno objašnjenje, "

Noel Mueller, Doktor znanosti, Docent, Odjel za epidemiologiju, Bloombergova škola

Udruge pedijatara obično preporučuju da se dojenčad doji isključivo prvih četiri do šest mjeseci, nakon čega treba uvesti čvrstu hranu kao dodatak majčinom mlijeku ili mliječnoj formuli.

Prošla istraživanja pokazuju da djeca koja počnu jesti čvrstu hranu prije šest mjeseci imaju veću vjerojatnost da će imati prekomjernu težinu u djetinjstvu. Prethodne studije također pokazuju da vrijeme uvođenja čvrste hrane može utjecati na šanse za razvoj ekcema, alergije na hranu, astma, peludna groznica, i druga stanja povezana s alergijom.

Da biste bolje razumjeli vrijeme uvođenja čvrste hrane, u smislu bioloških mehanizama, može utjecati na metaboličko i/ili imunološko zdravlje djeteta, Mueller i njegove kolege analizirali su podatke iz studije Nurture, koja je pratila dojenčad u zajednici u Durhamu, Sjeverna Karolina, za prvu godinu života i postavljen je prvenstveno za istraživanje čimbenika u ranom životu koji mogu predisponirati pretilost.

Znanstvenici koji su provodili istraživanje intervjuirali su majke svaka tri mjeseca o prehrani dojenčadi i drugim čimbenicima, a također su prikupili uzorke stolice od dojenčadi.

U novu analizu uključeni su podaci o 67 djece, za koje su istraživači usporedili vrijeme uvođenja krute hrane s bakterijskim vrstama i nusproizvodima nađenim u uzorcima stolice 3. i 12. mjeseca.

Tim je otkrio da su uzorci dojenčadi koja su započela s čvrstom hranom prije ili prije tri mjeseca, u vremenskoj točki 3 mjeseca, pa čak iu točki 12 mjeseca, sadrži značajno veću raznolikost bakterija, što ukazuje na raznovrsniju crijevnu bakterijsku populaciju ili "mikrobiom", "u usporedbi s uzorcima dojenčadi koja su kasnije počela uzimati krutu hranu.

Ovo otkriće u skladu je s istraživanjem pod vodstvom Norveške iz 2018. koja je povezivala veću raznolikost crijevnih mikrobioma u dobi od 3 mjeseca s većom šansom za prekomjernu težinu kasnije u djetinjstvu.

Znanstvenici su također mjerili razinu organskih bakterijskih nusproizvoda u uzorcima stolice koji se nazivaju kratkolančane masne kiseline. Prethodne studije povezivale su veće razine maslačne kiseline u stolici i drugih kratkolančanih masnih kiselina u odraslih s povećanim rizikom od pretilosti, dijabetes, i hipertenzija.

Mueller i kolege otkrili su u svojoj studiji da su dojenčad koja su počela s čvrstom hranom do tri mjeseca imala značajno veće koncentracije maslačne kiseline, kao i ukupne kratkolančane masne kiseline, s 12 mjeseci-ali ne s 3 mjeseca, što bi moglo ukazivati ​​na odgođen i održiv utjecaj ranog uvođenja čvrste hrane.

Mueller zaključuje da, u cijelosti, nalazi su u skladu s novim dokazima da su promjene mikrobioma crijeva ključni čimbenici u razvoju zajedničkih metaboličkih i imunoloških stanja, te sugeriraju da su znanstvenici na pravom putu u proučavanju ovih promjena.

I, autori kažu da su potrebna daljnja istraživanja kako bi se utvrdilo jesu li ove mjere raznolikosti mikrobioma i koncentracije kratkih lanaca masnih kiselina uistinu pokretač razvoja pretilosti i drugih poremećaja.

Mueller i kolege nastavljaju provoditi studije prehrane i crijevnog mikrobioma u dojenčadi i djece, te povezanost između ovih čimbenika i ishoda, poput pretilosti i poremećaja povezanih s imunitetom.

"Vrijeme dohrane povezano je s raznolikošću i sastavom crijevne mikrobiote te koncentracijama masnih kiselina kratkog lanca u prvoj godini života" napisala je Moira Differding, Sara Benjamin-Neelon, Cathrine Hoyo, Trulovi Østbye, i Noel Mueller.

• AGA objavljuje nove preporuke COVID-19 za OZO tijekom gastrointestinalnih zahvata
• TGen pojačava testiranje na COVID-19 u borbi protiv globalne prijetnje zdravlju