U studiji objavljenoj u časopisu Časopis za gastroenterologiju i probavne sustave, znanstvenici sa Schmidt Collegea medicine Sveučilišta Florida Atlantic analizirali su podatke u razdoblju od četiri godine od 2013. do 2017. kako bi istražili znanje ovih visokorizičnih pacijenata. Analizirali su podatke iz strukturiranih intervjua s 84 ispitanika u dobi od 40 do 91 godine s biopsijom dokazanih uznapredovalih kolorektalnih polipa.
Rezultati su pokazali da 28,6 posto nije bilo svjesno potrebe ponovljene kolonoskopije ili odgovarajućeg intervala nadzora. Od ovih, 16,6 posto nije znalo za pravilan trogodišnji interval za dobivanje kontrolne kolonoskopije za nadzor. U Dodatku, 12 posto nije ni bilo svjesno da im je potrebna naknadna nadzorna kolonoskopija.
Načini probira za kolorektalni karcinom uključuju imunološko testiranje fekalija, višestruko ispitivanje DNA stolice, fleksibilna sigmoidoskopija i kolonoskopija.
Naši podaci pokazuju nedostatak znanja pacijenata s biopsijski dokazanim uznapredovalim kolorektalnim polipima o njihovoj potrebi za ponovljenom kolonoskopijom, kao io odgovarajućem intervalu nadzora. Za pacijente s biopsijom dokazano uznapredovali kolorektalni polipi, interval za kolonoskopiju je oko tri godine. Naši nam podaci postavljaju izazov osloniti se na objektivnije podatke od samoizvješća. Kliničari bi trebali imati sposobnost i volju podijeliti svoje objektivne nalaze sa svim kliničkim kolegama uključenim u skrb o pacijentu. Ti napori trebali bi uključivati i mlađe pacijente poput Chadwicka Bosemana koji je nedavno umro od raka debelog crijeva u dobi od 43 godine. "
Lawrence Fiedler, DOKTOR MEDICINE., ko-autor, gastroenterolog i pridruženi izvanredni profesor na FAU -ovom Schmidt College of Medicine
Učestalost kolorektalnog karcinoma raste kod mlađih osoba. Prema Američkom društvu za borbu protiv raka, od 2007. do 2016. godine, stope učestalosti kolorektalnog karcinoma kod osoba starijih od 55 godina padale su za 3,6 posto svake godine, ali se svake godine povećavao za 2 posto kod mlađih od 55 godina.
"Podaci iz naše studije predstavljaju kliničke i javnozdravstvene izazove za smanjenje učestalosti recidiva kolorektalnih polipa, kao i za kasnije rizike od kolorektalnog karcinoma kod ovih visokorizičnih pacijenata, "rekao je Charles H. Hennekens, DOKTOR MEDICINE., Dr.P.H., viši autor, prvi profesor Sir Richard Doll i viši akademski savjetnik na FAU -ovom Schmidt Collegeu za medicinu. "Više od 90 posto pacijenata s dijagnozom kolorektalnog karcinoma ima 50 godina ili više. Glavni čimbenici rizika za kolorektalni karcinom slični su onima za srčani i moždani udar, a uključuju prekomjernu težinu i pretilost, dijabetes tipa 2, kao i tjelesna neaktivnost. "
Znanstvenici kažu da bi, ako bi se takve strategije usvojile za sve pacijente, to imalo velike kliničke i javnozdravstvene posljedice. Posebno, također bi se izbjeglo prekomjerno korištenje kolonoskopije za pacijente s niskim rizikom i povećao bi se omjer koristi i rizika te koristi i troškova iz perspektive javnog zdravlja.
Prema američkim centrima za kontrolu i prevenciju bolesti, dodatni čimbenici rizika uključuju upalnu bolest crijeva kao što je Crohnova bolest ili ulcerozni kolitis; osobna ili obiteljska anamneza kolorektalnog karcinoma ili kolorektalnih polipa; i genetski sindrom kao što je obiteljska adenomatozna polipoza ili nasljedni nepolipozni kolorektalni karcinom (Lynchov sindrom).