Kada imate gastritis, usredotočite se na prehranu bogatu vlaknima i niskom kiselinom.
Vaš želudac je snažan dio vašeg probavnog sustava. Ovaj organ sadrži sluznicu ili unutarnji sloj koji proizvodi želučanu kiselinu i želučane enzime. Vaš želudac koristi te izlučevine zajedno s jakim trbušnim mišićima da izgnječi hranu i započne proces probave.
Vaša želučana sluznica ima prevlaku od sluzi koja je štiti od želučane kiseline, ali ako sloj sluzi oslabi ili je napadnut infekcijom, može postati nadražen i upaljen. Ova upala se zove gastritis.
Gastritis je opći naziv za upalu želučane sluznice. Ova upala može uzrokovati veliku nelagodu i učiniti da se osjećate kao da vam je želudac pun. Također se može dogoditi iznenada ili se može razvijati polako tijekom vremena.
Postoje dvije glavne kategorije gastritisa, erozivni i neerozivni.
Erozivni gastritis, koji se također naziva reaktivni gastritis, uzrokuje upalu želučane sluznice dok se istroši ili erodira sama sluznica. Erozivni gastritis može dovesti do puknuća sluznice ili bolnih ulkusa, a može se javiti kao akutni ili kronični gastritis. Najčešći tipovi erozivnog gastritisa su akutni stresni gastritis, akutni erozivni gastritis i gastritis zračenja.
Neerozivni gastritis uzrokuje upalu, ali ne erodira sluznicu želuca. U nekim slučajevima može dovesti do peptičkih ulkusa. Najčešći tipovi neerozivnog gastritisa su Helicobacter pylori gastritis, autoimuni gastritis i atrofični gastritis.
Postoji nekoliko simptoma gastritisa, ovisno o vrsti. Najčešći simptomi koje možete osjetiti su:
Gastritis je često uzrokovan bakterijskom infekcijom s Helicobacter pylori (H.pylori). Također može biti uzrokovan pušenjem, prekomjernom upotrebom alkohola, dugotrajnom upotrebom aspirina ili nesteroidnih protuupalnih lijekova (NSAID) ili teškim ozljedama. Gastritis je ponekad autoimuno stanje koje napada stanice želučane sluznice.
Gastritis može podjednako pogoditi muškarce i žene. Češći je kod odraslih starijih od 60 godina i često se pojavljuje kao gastritis Helicobacter pylori, najčešći tip gastritisa.
Možda ćete biti u većem riziku od reaktivnog gastritisa ako previše pijete, uzimate NSAID ili pušite cigarete.
Osobe s autoimunim poremećajima kao što su celijakija, dijabetes tipa 1, Addisonova bolest ili Hashimotova bolest imaju veći rizik od razvoja gastritisa.
Postoji nekoliko tretmana za gastritis, a oni ovise o vrsti gastritisa koji imate, vašoj dobi, ozbiljnosti gastritisa i imate li druga medicinska stanja.
Infekcije H. pylori najčešći su uzrok gastritisa. Ako vaši dijagnostički testovi pokažu ovu infekciju, dobit ćete antibiotike za ubijanje bakterija, a vjerojatno ćete dobiti i lijekove inhibitora protonske pumpe (PPI) za smanjenje želučane kiseline. Možda ćete dobiti dva antibiotika, kao što su amoksicilin i klaritromicin, zajedno s PPI lijekom. To se zove trostruka terapija kako bi se spriječilo vraćanje bakterije H. pylori.
Vaš liječnik može preporučiti antacide i reduktore kiseline bez recepta kako bi smanjili želučanu kiselinu i omogućili zacjeljivanje želučane sluznice. Ako je vaš gastritis posljedica nekog temeljnog stanja, dobit ćete liječenje koje će pomoći i tom stanju.
Ponekad određena hrana može izazvati iritaciju i upalu želučane sluznice. Kako biste pomogli svom želucu da zacijeli i kako biste smanjili šanse da ponovno dobijete gastritis, trebali biste isprobati zdravu prehranu za želudac.
Usredotočite se na prehranu bogatu hranom bogatom vlaknima i niskom kiselinom. Namirnice s kojima je dobro jesti uključuju:
Izbjegavajte hranu koja može iritirati i nagrizati sluznicu želuca:
Većina slučajeva gastritisa prolazi liječenjem, ali kronični slučajevi mogu se razviti u ozbiljna stanja kao što su: