Prvi simptomi ulceroznog kolitisa (UC) mogu uključivati bol u trbuhu nalik grčevima
Ulcerozni kolitis (UC) je upalna bolest crijeva koja zahvaća sluznicu debelog crijeva i rektuma te uzrokuje oticanje i čireve u probavnom traktu. Iako ne postoji lijek za bolest, može se liječiti odgovarajućim lijekovima i zdravom prehranom.
Početni simptomi
Simptomi UC obično se razvijaju postupno tijekom vremena. Početni simptomi mogu uključivati:
- Proljev koji se ne popravlja s probioticima i antibioticima
- Ritka ili krvava stolica
- Bol u trbuhu nalik grčevima koja postaje intenzivna tijekom pražnjenja crijeva
- Opći osjećaj lošeg zdravlja, nadutosti ili zatvora
Drugi simptomi
Ostali simptomi mogu uključivati:
- Groznica
- Gubitak težine
- Općenita slabost
- Odvajanje sluzi sa stolicom
- Dehidracija
- Anemija
Rijetki simptomi
U rijetkim slučajevima, UC može uzrokovati:
- Bol i oteklina u zglobovima
- Osip na koži
- Crvenilo i oticanje očiju
- Poremećaji jetre i žutica
Što pokreće simptome ulceroznog kolitisa?
Većina ljudi ima blage do umjerene simptome. Možda ćete doživjeti napade praćene dugim razdobljima bez simptoma.
Vaše simptome može potaknuti infekcija ili epizoda akutnog stresa. Konzumacija alkohola, kofeina, gaziranih pića, sušenog graha ili dijeta bogata vlaknima također može pogoršati stanje.
Koje su različite klasifikacije ulceroznog kolitisa?
Liječnici često ocjenjuju UC na temelju simptoma i rezultata analize krvi, klasificirajući bolest kao blagu, umjerenu ili tešku.
Tablica:Klasifikacija ulceroznog kolitisa Znakovi/Testovi | Blaga UC | Umjereni UC | Teški UC | Stolice i grčevi | - 4 ili manje stolica dnevno
- Sa ili bez krvi s blagim grčevima
- Više od 4 krvava pokreta dnevno
- Blagi grčevi
- Više od 6 krvavih pokreta dnevno
- Jaki grčevi
Groznica, povišen broj otkucaja srca | Odsutan Odsutan
- Temperatura epizodične groznice veća ili jednaka 99,5 F
- Tahikardija (Brzina otkucaja srca veća ili jednaka 90 otkucaja u minuti)
Krvne pretrage | Bez anemije Blaga anemija
- Anemija (hemoglobin manji od 10,5 g/dL)
- Povišena brzina sedimentacije eritrocita (veća ili jednaka 30 mm/sat)
Gubitak težine | Nema gubitka težine Nema gubitka težine Brzi gubitak težine
Učestalost | 72% pacijenata ima blagu bolest 27% pacijenata ima umjerenu bolest 1% pacijenata ima tešku bolest u trenutku prezentacije
Koje su komplikacije ulceroznog kolitisa?
Vaš rizik za komplikacije UC veći je što je bolest teža. Ako se simptomi zanemare, mogu se pojaviti komplikacije opasne po život, uključujući:
- Anemija: Anemija se javlja kada tijelo ima manje crvenih krvnih stanica od normalnog, što se može dogoditi ako je stolica često krvava. Dugotrajna anemija s jakim padom hemoglobina može uzrokovati stres za srce što dovodi do zatajenja srca.
- Problemi s kostima: Problemi s apsorpcijom vitamina D i kalcija zbog oticanja crijeva mogu uzrokovati lomljivost kostiju. To povećava rizik od problema sa zglobovima, pa čak i prijeloma.
- Peforacija: Neliječeno oticanje crijeva u teškim slučajevima ulceroznog kolitisa može uzrokovati suzu ili rupu u stijenci debelog crijeva. Ovo može biti opasno po život.
- Šok: Izlazak puno krvi iz rektuma može uzrokovati nizak krvni tlak, pa čak i šok.
- Otrovni megakolon: Ekstremno oticanje crijeva može spriječiti redovite crijevne pokrete, što dovodi do paralize crijeva. Ovo stanje je potencijalno smrtonosno.
Budući da je ovo dugotrajna bolest s mogućim komplikacijama, važno je redovito pratiti liječnika.
Imam li povećan rizik od raka ako bolujem od ulceroznog kolitisa?
Nažalost da. Osobe s ulceroznim kolitisom imaju blago povećan rizik od razvoja raka debelog crijeva, a taj rizik se povećava s vremenom:
- 2% rizika nakon 10 godina
- 8% rizika nakon 20 godina
- 18% rizika nakon 30 godina
Vaš rizik se također povećava ako:
- Imate teški ulcerozni kolitis koji zahvaća velike dijelove debelog crijeva.
- Simptomi počinju u mlađoj dobi.
- Imate obiteljsku povijest raka debelog crijeva.
- Razvili ste oteklinu u bilijarnom stablu koja se naziva primarni sklerozirajući kolangitis.
Vaš liječnik može predložiti redovite preglede debelog crijeva putem kolonoskopije. Ovo je jedini način da se rak debelog crijeva otkrije u ranim fazama kada se još može liječiti. Tijekom kolonoskopije, u anus se umetne niša s kamerom i pomiče se prema gore, omogućujući vašem liječniku da potraži bilo kakve sumnjive mase u debelom crijevu ili rektumu.
Većina liječnika obično preporučuje kolonoskopiju svake 1-3 godine, počevši od 8 godina nakon početka ulceroznog kolitisa. Ako vaš liječnik posumnja da biste mogli biti pod većim rizikom, može preporučiti da vas češće kontrolirate.
Posljednje vijesti o probavi
- Kada transplantacija bubrega ne uspije pokušati je ponovno
- Ne dopustite da vam žgaravica pokvari blagdansku gozbu
- Potražnja za transplantacijom jetre naglo raste
- Niske doze CT skeniranja mogu dijagnosticirati upalu slijepog crijeva
- Cjepivo protiv COVID-a kod osoba s Crohnovom bolešću, kolitisom
- Želite li više vijesti? Prijavite se za MedicineNet biltene!
Dnevne zdravstvene vijesti
- Osjećaj starosti mogao bi vas stariti
- Hoće li Omicron okončati pandemiju?
- Rak prostate:rizici hormonske terapije
- MIS-C povezan s virusom COVID-19 kod djece
- Besplatne maske N95 za Amerikance
- Više vijesti o zdravlju »
U trendu na MedicineNetu
- Tristruko negativan rak dojke
- Uzroci promjene boje stolice
- Dobar broj otkucaja srca prema dobi
- Vrijeme oporavka nakon laminektomije
- Normalni krvni tlak prema dobi