Rekla je:"Sve je više istraživanja koji povezuju crijevni mikrobiom s mozgom i ponašanjem, poznata kao os mikrobioma-crijevo-mozak. Većina istraživanja provedena su na životinjama, dok su se studije na ljudima usredotočile na ulogu crijevnog mikrobioma u neuropsihijatrijskim stanjima. U kontrastu, moj ključni interes bio je pogledati opću populaciju kako bih vidio kako varijacije u vrstama bakterija koje žive u crijevima mogu biti povezane s osobnošću. "
Prethodne studije povezivale su crijevni mikrobiom s autizmom (stanje koje karakterizira narušeno društveno ponašanje). Studija dr. Johnsona otkrila je da su brojne vrste bakterija koje su u prethodnim istraživanjima bile povezane s autizmom također povezane s razlikama u društvenosti u općoj populaciji. Katerina je objasnila:"To sugerira da crijevni mikrobiom može pridonijeti ne samo ekstremnim osobinama ponašanja koje se vide u autizmu, već i varijacijama u društvenom ponašanju u općoj populaciji. Međutim, budući da je ovo studija presjeka, budućim istraživanjima moglo bi koristiti izravno istraživanje potencijalnog učinka ovih bakterija na ponašanje, što bi moglo pomoći u razvoju novih terapija za autizam i depresiju. "
Još jedno zanimljivo otkriće vezano za društveno ponašanje bilo je da su ljudi s većim društvenim mrežama skloniji imati raznovrsniji crijevni mikrobiom, što je često povezano s boljim zdravljem crijeva i općim zdravljem.
Katerina je komentirala:
Ovo je prva studija koja je pronašla vezu između društvenosti i raznolikosti mikrobioma kod ljudi, a slijedi slične nalaze primata koji su pokazali da društvene interakcije mogu potaknuti raznolikost crijevnih mikrobioma. Ovaj rezultat sugerira da isto može biti istina i u ljudskoj populaciji. "
Obrnuto, studija je otkrila da ljudi s većim stresom ili anksioznošću imaju manju raznolikost mikrobioma.
U ovoj studiji zabilježeni su i različiti drugi ključni i novi nalazi. Najviše, odrasli koji su se u djetinjstvu hranili adaptiranim mlijekom imali su manje raznolik mikrobiom u odrasloj dobi. Katerina je komentirala:"Ovo je prvi put da je ovo ispitivano kod odraslih, a rezultati ukazuju na to da prehrana dojenčadi može imati dugoročne posljedice na zdravlje crijeva." Raznolikost je također pozitivno povezana s međunarodnim putovanjima, možda zbog izloženosti novim mikrobima i različite prehrane. Avanturističkiji ljubitelji hrane imali su raznolikiji mikrobiom u crijevima, dok su oni na dijeti bez mliječnih proizvoda imali manju raznolikost. Nadalje, raznolikost je bila veća kod ljudi s prehranom bogatom prirodnim izvorima probiotika (npr. fermentirani sir, kiseli kupus, kimchi) i prebiotici (npr. banana, mahunarke, cjelovite žitarice, šparoga, luk, poriluk), ali osobito ne kada se uzimaju u obliku dodataka.
"Naš današnji život može pružiti savršenu oluju za crijevnu disbiozu. Vodimo stresne živote s manje društvenih interakcija i manje vremena provedenog s prirodom, u našoj prehrani obično nedostaje vlakana, živimo u presaniziranim sredinama i ovisimo o antibiotskim tretmanima. Svi ti čimbenici mogu utjecati na crijevni mikrobiom pa mogu utjecati na naše ponašanje i psihološko blagostanje na zasad nepoznate načine. "